
Esi sikhokelo sibanzi siphonononga izinto ezinokubangela umhlaza wezintso, ukunika ulwazi oluxabisekileyo kubantu abachaphazelekayo malunga nomngcipheko wabo. Siza kuphonononga izinto ezahlukeneyo zomngcipheko, iindlela zokuxilonga, kunye nezixhobo ezifumanekayo kufutshane nawe ukujongana nayo nayiphi na inkxalabo onokuba nayo Umhlaza wezintso ubangela kufutshane nam. Ukuqonda ezi zinto kukuxhobisa ukuba wenze izigqibo ezizizo malunga nempilo yakho.
Imbali yosapho yomhlaza wezintso iwunyusa kakhulu umngcipheko wakho. Ezinye iinguqulelo zofuzo, ezifana nezo zinxulunyaniswa nesifo sika-von Hippel-Lindau (VHL) kunye ne-hereditary papillary renal cell carcinoma (HPRC), ziyaziwa ngokubeka abantu phambili ekubeni nomhlaza wezintso. Ukuba unembali yosapho, iingcebiso zofuzo zingakunceda ukuvavanya umngcipheko wakho.
Ukuvezwa kwityhefu ethile yendalo esingqongileyo, efana ne-asbestos kunye ne-cadmium, iye yanxulunyaniswa nomngcipheko owongeziweyo. Umhlaza wezintso ubangela kufutshane nam. Ukubonakaliswa kwexesha elide kwezi zinto kungonakalisa izintso kwaye kube negalelo ekuphuhliseni iiseli ezinomhlaza. Ukutyhileka emsebenzini yeyona nto ixhalabisayo.
Ukutshaya yeyona nto iphambili kumngcipheko wemihlaza emininzi, kuquka nomhlaza wezintso. Ukutshaya kuyonakalisa iDNA kwaye kwenza umzimba ube buthathaka amandla okulungisa umonakalo weseli, nto leyo ebangela ukuba kubekho umhlaza. Ukutyeba ngokugqithiseleyo kunye nokutya okuncinci kwiziqhamo kunye nemifuno nazo zihambelana nomngcipheko ophezulu.
Isifo sezintso esinganyangekiyo (Chronic kidney disease) (CKD) kunye nezigulo ezithile zezintso ezizuzwa ilifa zinokuwuphakamisa umngcipheko womhlaza wezintso. Iimeko ezifana nesifo se-cystic kidney kunye nesifo se-cystic kidney (ACKD) yimiba ebalulekileyo yomngcipheko. Ukuhlolwa rhoqo kunye nokulawulwa kweemeko ezisisiseko sezintso zibalulekile.
Kusetyenziswa iindlela ezininzi zokujonga umhlaza wezintso. I-Ultrasound, i-CT scans, kunye ne-MRI scans zibonelela ngemifanekiso ecacileyo yezintso, evumela oogqirha ukuba bachonge amathumba kwaye bahlole ubungakanani bawo kunye nendawo. Ezi scan ziyimfuneko ekuxilongeni nasekubekweni.
I-biopsy ibandakanya ukususa isampulu encinci yethishu kwizintso ukuze kuhlolwe i-microscopic. Le nkqubo iqinisekisa ukuxilongwa kwaye inceda ukumisela uhlobo kunye nebakala lomhlaza wezintso. Iziphumo zikhokela izigqibo zonyango.
Uvavanyo lwegazi lusenokubonisa amanqanaba aphezulu ezinto ezithile, njenge-erythropoietin okanye i-lactate dehydrogenase (LDH), enokubonisa ubukho bomhlaza wezintso. Iimvavanyo zomchamo nazo zinokuchonga iiseli ezingaqhelekanga okanye izinto ezibonisa isifo. Olu vavanyo ludla ngokuba yinxalenye yovavanyo lokuqala.
Ukuba unexhala malunga Umhlaza wezintso ubangela kufutshane nam, kubalulekile ukuba ufune icebiso likagqirha ngokukhawuleza. Ugqirha wakho oyintloko unokwenza uvavanyo lokuqala kwaye akuthumele kwingcali ukuba kuyimfuneko. Iingcali ze-Urologists kunye nee-nephrologists ngabasebenzi bezempilo abakhethekileyo ekunyangeni izifo zezintso kunye nomhlaza.
Kukhathalelo olubanzi lomhlaza, cinga ngokujonga izixhobo ezifana ne IZiko loPhando ngoMhlaza laseShandong Baofa. Banikezela ngeendlela zokuxilonga kunye nonyango oluphezulu, ukubonelela izigulana ngokufikelela kubuchwephesha bokusika kunye neengcali zonyango ezinamava.
Ukuqonda izinto ezisemngciphekweni womhlaza wezintso kubalulekile kulawulo lwezempilo olusebenzayo. Ukugcina impilo esempilweni, kuquka ukutya okunesondlo, umthambo rhoqo, nokuphepha ukutshaya, kunokunciphisa kakhulu ingozi yakho. Ukuhlolwa rhoqo kunye nogqirha wakho, ngakumbi ukuba unembali yosapho yomhlaza wezintso okanye ezinye izinto ezinobungozi obufanelekileyo, nazo ziyacetyiswa kakhulu. Ukufunyaniswa kwangoko kuphucula kakhulu amathuba onyango oluyimpumelelo.
Olu lwazi lulwazi ngokubanzi kwaye aluqulunqi iingcebiso zonyango. Soloko udibana nengcali yokhathalelo lwempilo kuyo nayiphi na inkxalabo yezempilo okanye ngaphambi kokuba wenze naziphi na izigqibo ezinxulumene nempilo okanye unyango lwakho.
ecaleni>
umzimba>